
22 tra Edukacija za članove obitelji osoba s problemom ovisnosti – Ekonomska sigurnost u obitelji
U okviru Projekta „Centar podrške za ovisnike i osobe u riziku“ (UP.02.2.2.06.0038), vanjski edukator Ljubica Matijević Vrsaljko održala je 21. travnja 2021. edukaciju na temu „Ekonomska sigurnost u obitelji“ za članove obitelji ovisnika u prostorijama Humanitarne organizacije „Zajednica Susret“ u Zagrebu.
Sudionike radionice provela je kroz teme i pojmove ekonomskog nasilja, funkcije obitelji sa osobitim naglaskom na ekonomsku funkciju obitelji, te posebice istaknutu temu kako neugroziti ekonomsku sigurnosti obitelji s ovisnim članom.
Osim što su upoznati s ekonomskom funkcijom obitelji, osobito roditeljskom obvezom osiguravanja ekonomskih uvjeta za život djeteta te stvaranja uvjeta za zdrav razvoj, odgoj i obrazovanje, a u skladu sa mogućnostima roditelja, sudionici su upoznati sa sadržajem roditeljske skrbi, obvezom uzdržavanja malodobne djece, kao i o uvjetima za uzdržavanje punoljetne djece u skladu sa odredbama Obiteljskog zakona ( NN 103/2015.).
Bilo je riječi o aktualnoj hrvatskoj stvarnosti bremenitoj mnogim problemima povezanim s pitanjem ekonomske sigurnosti/nesigurnosti u obitelji, od toga da punoljetna djeca sve duže ostaju živjeti u primarnoj obitelji kao uzdržavani članovi (nerijetko u slučaju djece ovisnika), do sporova radi uzdržavanja kao jednim od indikatora ekonomske krize, o izraženoj nejednakosti u raspodjeli dohotka prema spolu i statusu aktivnosti. Ovdje se kao osobito ranjive skupine izdvajaju žene koje imaju prosječno niža primanja od muškaraca za iste poslove, nezaposleni i umirovljenici, kao i djeca rane i predškolske dobi, te adolescenti.
Govorila je i o dugogodišnjoj ekonomskoj krizi koja se prepoznaje kao dječje siromaštvo, socijalna deprivacija, izostanak obrazovnih šansi, ekonomskoj nesigurnosti, nezaposlenosti sa posljedicom nemogućnosti podmirivanja egzistencijalnih obiteljskih potreba, što nesporno utječe na povećani stres roditelja i korelira s nekvalitetnim roditeljstvom, npr. izostankom zajedničkog slobodnog vremena za boravak s djecom, te agresivnim i latentno agresivnim ponašanjima, na strani svih članova obitelji, uključujući i djecu.
Bilo je govora i o nesigurnom ekonomskom statusu koji je usko povezan sa socijalnom i financijskom isključenošću pojedinca, što može biti razlog destabilizaciji člana obitelji, razvoja anksioznosti i depresije, kao i sklonosti suicidu, a što sve dovodi do povećanja broja razvoda braka, odgođenog roditeljstva i povećanja broja obiteljskog nasilja.
Također, sudionici su upoznati sa rezultatima istraživanja provedenih u Republici Hrvatskoj o povezanosti nezadovoljstva životom i niskog ekonomskog statusa, kao i sa činjenicom da ekonomski pritisak i niski prihodi smanjuju kapacitet pojedinca za kvalitetno roditeljstvo.
Nadalje, sudionici su upoznati s rezultatima istraživanja na temu „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize“ (istraživanje Sveučilišta u Zagrebu iz svibnja 2019.g.), a koji pokazuju vrlo visoku stopu učenika nezadovoljnih i zabrinutih materijalnom situacijom svoje obitelji (gotovo 50 % ispitanika). Mladi pokazuju najveće probleme u prvom razredu srednje škole u vidu ozbiljnih simptoma depresivnosti (12,8 %), anksioznosti ( 13,4 %), stresa ( 15,7 %), a čak 30 % mladih je razmišljalo o tome da počini samoubojstvo. Čak 46 % učenika 1. razreda srednje škole je počinilo barem jedno od rizičnih ponašanja poput konzumacije alkohola, opojnih sredstava, cigareta i kasnih noćnih izlazaka.
U cjelini ovo istraživanje pokazuje da su mladi čije su obitelji izložene ekonomskim teškoćama u povećanom riziku za doživljavanje različitih nepovoljnih životnih događaja, da su manje zadovoljni svojim životom, da iskazuju više problema depresivnosti, anksioznosti i stresa, da čine više nasilja u obitelji, da više konzumiraju psihoaktivne tvari, u odnosu na vršnjake koji ne žive u obiteljima s ekonomskim teškoćama.
Značajan dio edukacije posvećen je potrebi razvijanja financijske pismenosti kod mladih, ali i kod odraslih ljudi, a upravo taj segment nedostaje u školskim obrazovnim programima. Naime, financijska pismenost je kombinacija znanja, vještina, stavova i ponašanja koji su potrebni za donošenje ispravnih financijskih odluka i za razvijanje financijskog blagostanja pojedinca i društva. Uočava se da ovakva znanja definitivno nedostaju, te da postoji ogromno neznanje u društvu o tome kako pravilno upravljati osobnim financijama, kako izraditi kućni budžet, te kako postati odgovoran potrošač.
Uočava se snažna potreba, dapače nužnost, razvijanja znanja iz područja odgovorne potrošnje i odgovornog odnosa prema financijama, u smjeru razlikovanja pojmova „što trebamo, a što želimo…“, područja potrošačkih prava, prepoznavanje problema tzv. impulzivne kupnje, internetske kupnje, planiranja osobnih financija, upravljanja dugom, postavljanju financijskih ciljeva, učenju o pravilnoj procjeni sadašnje financijske situacije.
Dio edukacije posvećen je nekritičnom i prekomjernom zaduživanju u vidu podizanja kredita, opterećivanja vlastitih nekretnina založnim pravom (hipotekom), te uopće drugim rizičnim ponašanjima koja ugrožavaju ekonomsko stanje i sigurnost od prekomjernog trošenja (kreditne kartice, platne kartice, debitne kartice, revolving kartice). Upravo takvim postupanjima skloni su i roditelji ovisnika često (pogrešno) vjerujući da će na taj način pomoći svom članu obitelji.
Dio edukacije ticao se konkretnih prava u sustavu socijalne skrbi i formalnih uvjeta za ostvarivanje tih prava u vidu: doplatka za pomoć i njegu, jednokratne naknade, naknade do zaposlenja, naknada u vezi sa obrazovanjem, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, naknade za troškove stanovanja, osobne invalidnine, prava na troškove ogrjeva, status roditelja njegovatelja, te zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN).
Konačno, sudionici su upoznati sa pojmom i uvjetima za stjecanje nacionalne naknade za starije osobe u skladu sa Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe ( NN 62/20.) koji je stupio na snagu 01. siječnja 2021. godine.
Sudionicima edukacije dane su detaljne informacije i upute o pitanjima uzdržavanja maloljetnog i punoljetnog djeteta u skladu sa odredbama Obiteljskog zakona, ali i sa obvezom djece da uzdržavaju svoje roditelje koji nemaju dovoljno sredstva za život.
Sudionici, roditelji ovisnika su izričito upozoreni na moguća ugrožavajuća postupanja kojima bi mogli dovesti u pitanje ekonomsku sigurnost obitelji u vidu darovanja nekretnina, nekritičnog sklapanja ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, opterećivanja nekretnina založnim pravom (hipotekom), nekritičnog osobnog i/ili kreditnog zaduživanja, značenjem jamstva, sudužništva i slično.
Projekt “Centar podrške za ovisnike i osobe u riziku” (kodni broj: UP. 02.2.2 .06. 0038) financiran je iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza I. Traje od 15.4.2020. do 15.4.2022. godine.