Drugi dan edukacije edukatora – Josipa Gelo

Drugi dan edukacije edukatora – Josipa Gelo

Drugi dan edukacije edukatora održan je 21. svibnja 2021. godine u Zagrebu. Edukaciju je vodila Josipa Gelo, klinička psihologinja iz Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.

Tema je bila vezana uz prevenciju te izazova starih i novih ovisnosti generacije trećeg milenija. Tako smo na početku imali prilike čuti o „životnom tijeku“ adolescencije, što kažu pojedine teorije. Zaključak koji smo izvukli iz uvodnog djela je da normalni razvoj adolescenta vodi prema samostalnosti i neovisnosti te da je to korak prema samostalnosti. Kroz period adolescencije, mladi prolaze i moraju udovoljiti određene razvojne zadatke, tu je i razvoj mozga, sustav rizika i nagrade, utjecaj grupe vršnjaka, adolescentni egocentrizam, rizični i zaštitni čimbenici, sustav vrijednosti adolescenta… Sve to utječe na njegov odnos prema sredstvima ovisnosti, ali i prema određenim ponašanjima koje mogu biti vrlo učestale i/ili imati štetne posljedice na samog pojedinca.

Kada je riječ o drogama, droge mogu otpustiti 2 do 10 puta veću količinu dopamina od prirodnih nagrda te je upravo to odgovor na pitanje zašto droga stvara veću naviku od prirodnih nagrada. Sredstva koja izazivaju ovisnost, zaključili smo da su neke od temeljenih karakteristika prirode ovisnosti – gubitak kontrole, štetne posljedice te nastavak zlouporabe unatoč posljedicama. Iste stvari možemo lako povezati s ponašanjima iz kojih proizlaze ponašajne, bihevioralne ovisnosti.

Vrste rizičnih faktora:

  • Obiteljski rizični čimbenici
  • Rizični čimbenici-vršnjaci
  • Rizične vrlo važne osobe(VIP) u životu adolescenta
  • Individualni čimbenici
  • Genetski / biološki čimbenici
  • Socijalni čimbenici

 

Čimbenici rizika za zlouporabu supstanci:

  • Obitelj i zajednica
  • Izloženost psihoaktivnim tvarima (PAT)
  • Zlostavljanje
  • Genetska / obiteljska povijest
  • Stresni / negativni životni događaji
  • Izloženost traumi
  • Negativan utjecaj
  • Vršnjaci / Vršnjački pritisak
  • Depresivno raspoloženje
  • Nisko samopouzdanje
  • Delinkventno ponašanje
  • Poremećeno obiteljsko okruženje
  • Nedostatak vještina za suočavanje

No, ima i zaštitnih čimbenika koje je važno jačati kako bi se prevenirala zlouporaba supstanci:

  • Pozitivno samopoštovanje
  • obiteljska povezanost
  • Unutarnji lokus kontrole
  • Pozitivno raspoloženje
  • Religijska uključenost
  • Akademsko postignuće
  • Orijentacija prema budućnosti
  • Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima, sportu i glazbi.

Nastavno na rizične i zaštitne čimbenika za zlouporabu supstanci, naveli smo i one za rizik razvoja problema u ponašanju te depresivnog raspoloženja.

Tako su ovdje čimbenici rizika:

  • Obiteljska struktura
  • Obrazovanje roditelja
  • Poremećene obitelji
  • Siromaštvo
  • Stresni životni događaji
  • Spol
  • Izloženost nasilju ili sukobu
  • Vršnjačke poteškoće
  • Izloženost traumi ili gubitku
  • Depresivni roditelji ili članovi obitelji

Zaštitnim čimbenicima za izbjegavanje problematičnog ponašanja i depresivnog raspoloženja smatramo:

  • Suportivni njegovatelji i odrasli
  • Podržavajući, pro-socijalni vršnjaci
  • toplo okruženje puno ljubavi
  • Umjereni nivoi stresa
  • Udaljenost od obitelji
  • Prilagodljive vještine suočavanja
  • Uključenost u atletiku i izvannastavne aktivnosti
  • Prosocijalno uključivanje zajednice
  • Religijska uključenost.

Nakon pregleda primjera određene vrste supstancijalnih ovisnosti te onih ponašajnih, Jospia Gelo navodila nam je i svoje primjere iz prakse. Također smo čuli primjere prezentacija i slika na prezentacijama koji su izazivali negativne emocije kod djece i mladih prilikom prezentacije o ovisnosti.

 

Humanitarna organizacija „Zajednica Susret“, 15. travnja 2020. godine počela je s provođenjem projekta Centar podrške za ovisnike i osobe u riziku (kodni broj: UP.02.2.2.06.0038), koji je financiran u 100%-tnom iznosu (1.471.824,65 HRK) iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza I. Projekt će trajati 24 mjeseca, odnosno od 15. travnja 2020. do 15. travnja 2022. godine.